Iako poslednjih godina postoji veliki broj različitih dijeta, nije slučajnost što veliki broj ljudi upravo bira tzv. zdravstvene dijete, koje pored smanjenja viška kilograma dovode i do poboljšanja zdravlja celokupnog organizma. Jedna od takvih je i giht dijeta.

Šta je to giht?

Za one koji nisu upoznati najpre ćemo definisati pojam giht. Giht se definiša kao vrsta upale zglobova, koja nastaje kao posledica taloženja mokraćnih kristala u zgolobovima osoba koje imaju povišenu koncetraciju mokraćne kiseline u krvi. Mokraćna kiselina nastaje kao završni produkt razgradnje purinskih baza, koje ulaze u sastav svih nukleinskih kiselina kojih najviše ima u namirnicima životinjskog porekla.

Giht je prvenstveno bolest prouzrokovana poremećajem metabolizma, a manifestuje se  akutnim artritisom. Reč je o najraširenijem zdravstvenom poremećaju u većini zemalja do kojeg dolazi usled brojnih genetskih faktora, gojaznosti, manjka fizičke aktivnosti, prevelioj konzumaciji alkohola i industrijski prerađenih namirnica koje sadrže visokofruktozni kukuruzni sirup. Zbgog toga se u lečenje gihta pored odgovarajuće terapije lekovima uvodi i posebna dijeta poznata kao giht dijeta. Njen cilj jeste ublažavanje simptoma bolesti i sprečavanje njenog napredovanja.

Koje namirnice treba izbegavati ako imamo giht?

Ishrana kod gihta se bazira na izbacivanju namirnica bogatim purinom, odnosno aromatskim organskim jedinjenjem iz organizma. Zbog toga se tokom akutnog napada gihta zabranjuje  upoteba industrijskih mesnih prerađevina, iznutrica, srdele, različitih vrstala salama, brizle, ribe i sardine. Nakon akutnog napada dozboljena je konzumacija svih kategorija hrane, sa naglaskom da se ipak treba smanjiti upotreba prethodno navedenih namirnica.

Za vreme trajanja ove dijete teba izbegavati i konzumaciju punomasnih sireva i punomasnog mleka, kao i pileće supe, rakove, kukuruzni i ražani hleb i orašaste plodove.

U vašu ishranu teba da ubacite namirnice koje se mogu jesti sveže, bez dodatne pripreme. U slučaju da niste ljubitelj svežeg povća, preporuka je da birate recepte u kojima se jelo priprema brzo, sa što manje kuvanja. Naša preporuka je da harnu spremte na žaru, roštilju, u teflonskom tiganju ili da barite u malo vode ili na pari.

Što se tiče alkohola, njegova konzumacija nije dozvoljena, a upotebu crne kafe treba ograničiti.

Mogu li giht dijetu sprovoditi i oni koji nemaju ovu bolest?

Ova dijeta nema fiksan rok trajanja, odnosno može se držati koliko god je to potrebno. Reč je o dijeti koja se prilagođava potrebama pojedinca i obično traje onoliko koliko zahteva zdravstveno stanje u kojem se on nalazi.

Ovu vrstu dijete mogu sprovoditi i osobe koje ne boluju od gihta, već žele da se na zdrav način oslobode viška kilograma. Preporuka je da ovu dijetu sprovode svi oni koji imaju problema sa taloženjem mokraćnih kristala, a naročito se preporučuje osobama kod kojih postoje genetske predispozicije za dobijanje gihta.

Naš primer jelovnika po danima

Za vreme giht dijete potebno je unositi što više tečnosti, a pored vode, dopušteni su i čajevi od koprive, nane, kamilice, maslačka, rastavića i šipka, koji su se pokazali izuzetno delotvornim kod ublažavanja simptoma gihta.

Bitno je istaći da giht dijeta nije kao većina strogih, restriktivnih i ograničavajućih dijeta, gde je potrebno naglo odricane od različite hrane. Iako je za vreme trajanaj akutnog napada gihta zabranjen unos određenih namirnica, njih kasnije možete polako uvoditi u ishranu i umereno konzumirati.

Tokom ove dijete ne smete gladovati zbog čega je potrebno uvesti užinu, a često i još jedan međuobrok. Naš primer jelovinka:

Dan 1.

Doručak: Topla limunada, parče dvopeka ili integralnog hleba, svež sir i zeleni čaj bez šećera.

Ručak: Supa od šargarepe i kompot od jabuka bez šećera. Za užinu možete pojesti kiselo mleko ili jogrut.

Večera: Griz sa nemasnim mlekom i dve kruške.

Dan 2.

Doručak: Šolja kakaa ili bele kafe, dva parčeta integralnog hleba i jabuka.

Ručak: Krem supa od povrća i mlade tikvice sa jajima pržene na malo maslinovog ulja. Za užinu možete uzeti jogurt i u njega ubaciti malo voća po izboru.

Večera: 150 grama nemasnog sira, salata od dva paradajza i jedna jabuka.

Dan 3.

Doručak: Komad integralnog peciva, meko kuvano jaje i čaj od šipka, nane ili zeleni čaj.

Ručak: Supa sa peršunovim listom i knedlama, integralna testenina sa paradajz sosom i porcija zelene salate. Za užinu nemasni domaći sok od celera i peršuna bez šećera.

Večera: Kukuruzna palenta sa časom kiselog mleka.

Dan 4.

Doručak: Čaj po izboru, komad integralnog peciva i omlet sa paradajzom i paprikom.

Ručak: Paradajz supa, porcija zelene salate, dinstani patlidžani sa malo začina i pire kompir (ili kuvani krompir). Za užinu kompot od mešanog voća po izboru.

Večera: Ceđeni sok od limuna ili pomorandže, tost, porcija zelene salate i barena cvekla.

Dan 5.

Doručak: Sok od šargarepe, domaća štrudla sa jabukama i zeleni čaj.

Ručak: Supa od mešanog povća i pita sa sirom. Za užinu integralni sok, malo sira i zelena salata.

Večera: Pečeni krompir i paprika, paradajz salata i kompot od krušaka.

Similar Posts