Najpopularnija dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata, a u većem delu sveta najpopularnija dijeta uopšte jeste Atkinsonova dijeta.

Ovaj režim ishrane se preporučuje svim osobama koje žele da izgube znatno na težini, ali i onima koji žele da skinu par kilograma. Dijetu je prvobitno promovovisao doktor Robert Atkins, koji je 1972-ge godine napisao i svoj bestseler o njoj.

Od tada, Atkinsova ishrana je postajala sve popularnija i dobijala sve više pristalica. Brojne studije sprovođenje u poslednjih 15 godina pokazale su da su dijete bogate proteinima i mastima efikasne za gubitak težine i da mogu dovesti do različitih zdravstvenih poboljšanja.

Kako dijeta zapravo funkcioniše

Atkinsova dijeta je podeljenja u četiri faze, od kojih su tri osnovne i četvrta koja se sprovodi ceo život. Tokom tih faza bitno je držati se sledećih pravila:

  • Unos ugljenih hidrata se svodi na minimum,
  • Proteini se unose umereno,
  • Masiti čine najveći deo ishrane,
  • Trans masti i šećeri se izbegavaju.

Bitno je istaći da dijeta nema tačno određeno vreme spovođenja. Vreme trajanja njenih faza se određuje u zavisnosti od toga koliko kilograma želite da izgubite.

Prva faza

Mnogima i najteža faza jeste ona kada započinjete sa dijetom i korigujete svoju israhanu. U ovom periodu se uglavnom konzumira povrće i meso, odnosno hrana koja je bogata mastima i proteinima. Dozvoljeni unos ugjenih hidrata iznosi oko 20g. Početna faza traje dok se ne izgubi 5 kg, u proseku to je oko 2 nedelje.

Druga faza

Kada je proces mršavljenja otpočeo, trebalo bi da se osećate optimističnije i da u drugu fazu uđete zadovoljniji. Kako se konzumiraju proteini zaslužni za smanjenje gladi, osobe na ovom režimu ishrane neće osećati glad, a mršaviće.

U ovoj fazi se dnevni unos ugljenih hidrata povećava za 5 g svake nedelje. Kao i prethodna, i ova faza traje dok se ne izgubi 5 kg.

Treća faza

U trećoj fazi se povećava dnevni unos ugljenih hidrata za 10 g nedeljno. Mnogima je ovo najlakša faza, jer se uvode neke namirnice koje su ranije bile zabranjenje. Ona će trajati sve dok ne dostignete težinu koju želite, ali su preporuke da ne traje kraće od mesec dana.

Četvrta faza

Poslednja faza ili faza održavanja dozvoljava unos ugljenih hidrata, ali u onoj meri koja neće uticati na povećanje težine. Ovo je veoma značajna faza u kojoj bi ste trebali da otrkijete koliko je ugljenih hidrata potrebno Vašem organizmu.

To će te uraditi tako što ćete postepeno povećavati unos ugljenih hidrata, odnosno namirnica koje sadrže iste. Kada primetite da se težina uvećala, to je znak da unosite previše ugljenih hidrata i da ih morate smanjiti.

Što se tiče fizičkih aktivnosti, one su dozvoljenje. Poželjan je bilo kakav vid vežbanja, bilo da je to odlazak u teretanu, vožnja bicikla ili djuskanje uz omiljenu numeru.

Kako ovu dijetu sprovode i u bodybilderi, ne brinite se. Imaćete sasvim dovoljno energije za vežbanje i pored niskog unosa ugljenih hidrata.

Kako treba da izgleda jelovnik?

Poput mnogih dijeta i Atkinsova zahteva drastičnu promenu jelovnika na kojem ste bili do sada. Dnevni meni mora biti tako koncipiran da sadrži sve nutijente koje su neophodni za normalno funkionisanje organizma, ali sa malom dozom ugljenih hidrata i dosta proteina.

Vaš jelovnik ne bi trebao da sadrži sledeće namirnice:

  1. Šećere – kolače, torte i uopšteno slatkiše, gazirana pića, ovsene pahuljice itd.
  2. Biljna ulja – sojino, kukuruzno i kanola.
  3. Trans masti – masti koje se nalaze u industrijski prerađenoj hrani.
  4. Povrće koje sadrži veliki broj ugljenih hidrata – šargarepa, krompir, repa… (samo u prvoj fazi)
  5. Voće koje sadrži veliki broj ugljenih hidrata – pomorandže, banana, jabuke, grožđe… (samo u prvoj fazi)
  6. Mahunarke, žitarice i skrob.

Dozvoljene namirnice su:

  1. Sve vrste mesa uključujući i ćevape.
  2. Riba i morski plodovi.
  3. Jaja i mlečni proizvodi (mladi sir, mleko, jogurt).
  4. Košutnjavi plodovi: bademi, lešnici, orasi, kikiriki i semenke.
  5. Zdrava ulja poput ulja avokada, maslinovog, kokosovog.
  6. Povrće sa niskim sadržajem ugljenih hidrata: brokoli, zelena salata, kelj, kupus, paprika, celer, cvekla, pečurke;
  7. Dozvoljena je kafa bez šećera, limunada bez dodataka, čaj i alkohol poput vina ili brendija, dok se pivo ne preporučuje.
  8. Povremeno su dozvoljeni i slanina, majonez, pavlaka, grejpfrut i crna čokolada.

Kako je reč o dijeti gotovo bez ugljenih hidrata, morate paziti na njihov unos. Zbog toga je preporuka da Vaš jelovnik koncipira nutricionista, koji će u skladu sa Vašom telesnom konstitucijom i načinom života, znati šta je najbolji odabir za doručak, ručak i večeru.
Kada dođete do četvrte faze i sami možete polako prilagođavati ishranu Vašim životnim potrebama, a na internetu imate brojne recepte koji će Vam u tome pomoći.

Mogu li vegeterijanci sprovoditi ovaj režim ishrane? A trudnice?

Atkinsova dijeta je između ostalog namenjena i veganima i vegeterijancima. Međutim, kako se njihova ishrana u tom slučaju mahom bazira na soji, orašastim plodovima i semenkama, mnogi je izbegavaju.

Osobama sa dijabetesom i drugim sličnim zdravstvenim problemima se ne preporučuje ovaj režim ishrane.

Smanjenje ugljenih hidrata tokom trudnoće može znatno da utiče na telesnu težinu i razvoj deteta, zbog čega žene u drugom stanju nikako ne bi smele da pokušavaju sa ovom i sličnim dijetama. Što se tiče dojenja, zbog manje unesenih kalorija može doći do problema sa mlekom. Zato bi novopečene mame morale da sačekaju bar 3 meseca, a idealno bi bilo 6 meseci, dok ne krenu sa dijetom.

Smanjenje ugljenih hidrata može imati negativne efekte i na razvoj i težinu deteta tokom odrastanja, te deca i tinejdžeri nikako ne bi smeli da eksprimentišu sa Atkinsonovom dijetom.

Šta kažu iskustva? Da li su rezultati povoljni?

Veliki broj ljudi širom sveta ističe kako im je baš Atkinsova dijeta omiljena. Zbog toga nas ne čudi pregršt dobrih iskustava koja stižu sa svih strana.

Ovo je veoma fleksibilna dijeta koja će naročito pogodovati onima koji nisu ljubitelji slatkog i voća. Kako se apetit smanjuje nakon dva dana, dijetu ćete držati bez gladovanja i konstantnog razmišljanja o hrani.

Koliko ćete smršati zavisi od broja viška kilograma koje imate, ali i od Vašeg organizma. Gotovo da nema osobe koja nije skinula određeni broj kilograma, ma koliko on bio mali.

Međutim, veliki broj lekara smatra da je Atkinsova dijeta veoma restriktivna, te da se organizam dugoročno uskraćuje za neke esencijalne nutrijente. Neka istraživanja su pokazala da se mišići gube u većoj meri nego što pojedinci misle.

Kada tome dodamo nuspojave u vidu lošeg zadaha, glavobolje i bubrežnih oboljenja, jasno je zašto pojedinci smatraju da ovaj režim ishrane nije baš najzdraviji.

Naš zaključak je svakako da zanemarite rezultate koje su postizali drugi. Istražite više o samoj dijeti i konsultujte se sa stručnim licem pre započinjanja iste, kako bi ste se informisali o potencijalnim rizicima.

Similar Posts